Search
Close this search box.

Pridjev za žudnju

Za kakvom vas vrstom hrane najčešće hvata žudnja? Slatko? Slano? Masno? Hrskava hrana na vrhu je moje liste. Nakon ručka, kada drugi pikiraju na deserte, idealan završetak moga jela je čips. Ili krekeri. Ili oraščići. A povremeno je moja odabrana večera samo velika hrpa kokica. Što je to toliko privlačno u hrskavosti za kojom žudimo? Chef Mario Batali kaže da je “crispy” pridjev koji prodaje najviše hrane. Mora postojati razlog za takvu vrstu instant privlačnosti...

Foto: Manca Jevšček

Na početku, vratimo se unatrag. Je li to u našim genima, jesu li to tragovi naših paleolitskih prehrambenih navika? Za razliku od glodavaca, mi ne moramo konstantno grickati da bismo zadržali prikladnu veličinu brzo rastućih zuba. A ipak, priroda nam nudi cijelu paletu krispi grickalica – neke dijelove biljaka i mnoge kukce. Insekti su i dalje jedna od najvećih poslastica u mnogim kulturama, uglavnom zbog svoje teksture. Ali pravi crunch dolazi tek s kuhanjem i našom sposobnošću da pečemo i pržimo hranu. Sveopća popularnost pržene hrane nesumnjivo ima veze s hrskavom koricom. Možda tajna leži u činjenici da hrskava hrana traži više žvakanja i tako produljuje naš užitak jedenja, a zahtijeva i dodatni trud i više pažnje. To zapravo znači da nam hrskava hrana daje pojačano iskustvo jedenja. Uključeni zvučni efekti također su vrlo važan dio doživljaja. Postoji teorija koja kaže da žudnja za hrskavom hranom znači da ste attention whore – željni pažnje. Ili da možda imate duboku potrebu da izrazite svoju potisnutu želju da progovorite, da vas se čuje. Možda u tome ima nešto, premda u hrskavim grickalicama podjednako uživam kad sam sama ili u društvu. Ostaje činjenica da i dalje grizem nokte, grickam olovke i druge predmete, pa je moguće da se radi o nekom pod­svjesnom nivou.
Ali nemojmo ići toliko duboko. Mislim da možemo zaključiti da nam se hrskava hrana sviđa iz bezbroj razloga. Iz kojeg god razloga – grickajte dobre stvari. Na stranicama koje slijede naći ćete selek­ciju zdravih kućnih hrskavaca.

DIY bobi štapići

1 šalica brašna • ½ vrećice praška za pecivo • 2 žlice maslinovog ulja • 6 žlica ledene vode • 2 žličice soli

Zagrijte pećnicu na 185º C. Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, dodajte ulje i pomiješajte dok ne dobijete mrvičastu smjesu. Dodajte žlicu po žlicu vode dok smjesa ne postane kompaktna. Razvaljaj­te, narežite na prutiće i uvaljajte u sol. Ja sam koristila crnu havajsku sol jer nisam imala bijele krupne. Plus, izgleda otmje­nije. Pecite 10-13 minuta.

Krekeri od bundeve

1 jaje • 1 šalica mljevenih bučinih sjemenki • 3 žlice sjemenki suncokreta • prstohvat kajenskog papra • ½ žličice crvene paprike • ½ žličice soli

Zagrijte pećnicu na 130º C. Odvojite bjela­njak od žumanjka. Bjelanjak istucite u snijeg i dodajte mu mljevene bučine sjemenke. Žumanjak pomiješajte sa začinima, dodajte bjelanjku i pomiješajte. Pospite suncokretovim sjemenkama. Razvaljajte na papiru za pečenje pa izrežite. Pecite 15 minuta.

Kviki “ribice”

1 šalica heljdinog brašna • 3 žlice maka • 2 žlice maslinovog ulja
• 5-7 žlica vode • ½ žličice soli

Zagrijte pećnicu na 185º C. Pomiješajte heljdino brašno, sol i mak. Dodajte ulje pa prstima umijesite da bude mrvičasto. Pomalo dolijevajte vodu i mijesite dok se ne formira tijesto. Razvaljajte, režite na željene oblike – ako nađete kalup u obliku ribice, javite. Pecite 10-15 minuta.

Čips od celera

Celer svaki put pobijedi krumpir. Zbilja, ovo je mnogo bolje od čipsa od krumpira i pritom superjednostavno. Samo zagrijte pećnicu na 170º C, celer narežite na tanke ploške, pokapajte maslinovim uljem, pospite solju i gurnite u pećnicu. Pecite 25-30 minuta, dok rubovi ne porumene.

Share: