Tko su čistojedi (engl. Cleaneaters)? Pripadamo li možda novom puritanskom prehrambenom trendu, a da to ni ne znamo?

Kada u internetsku tražilicu upišete #cleaneating, samo na Instagramu naći ćete gotovo
22 ,760.828 objava. Više od 22 milijuna! Dakle, izlišno je reći da se radi o plamtećem novom pre­ hrambenom trendu. Cleaneaterima se s ponosom predstavljaju i neki ljudi koje i sama volim i pratim – recimo, kopenhaški restoran u stakleni­ ku usred krovne farme Ostergro. Što su uopće čistojedi i koja je njihova agenda? I jesam li, možda, jedna od njih, a da to ni ne znam, prolazilo mi je kroz glavu dok sam se vozila prema vrtu, s gepekom punim motika.

Ne smatram se osobito podlož­ nom prehrambenim trendovima, svojeglava sam i uvjereni svejed, a opet – često se u svojim dnevnim navikama osjećam usamljena kao sredozemna medvjedica. Poštedjet ću vas dugog i napornog guglanja – čistojedi, dakako, nisu otkrili toplu vodu. To je samo još jedna tablica s popisima pravila koja trebate slijediti ako se želite osjećati zdravo i vitko. Pardon, i ekološki osviješteno. Eco­friendly je nova mršavost. Jadno je reći da je baš must, ali je uvijek dobro­ došla.

Čim kreneš tako razmišljati, sve postane dozlaboga antipatično prije nego što si i zagrizao u prvi zalogaj svoga vrlo čistog sendviča. Osim što čistojedi nemaju sendvi­ če. Oni izbjegavaju svu rafiniranu i industrijski obrađenu hranu, sva brašna i tjeste­ nine (dakle, ne samo one s glutenom), i sve oblike še­ ćera. Glavni izvor protei­ na je divlja riba (uzgoj nije eco-friendly, a i takva riba je previše tusta), bademi i krta piletina iz organskog free range uzgoja. Obroku od povrća i voća dodaju se cjelovite žitarice i zdrava ulja (maslinovo, sezam, kikiriki, kokosovo). Jede se puno malih obroka dnevno, sve se namirni­ ce minimalno termički obrađuju, a omiljeno piće čistojeda je izvorska voda u velikim količinama. Sve uberlokalno i ubersezon­ ski, jer se pazi i na carbon footprint, dakako.

Veliku većinu ovih napu­ taka lako bih i sama pot­ pisala da cijela priča nije tako prokleto antipatična i čistunačka.

Kao osoba kojoj je važno što jede i koja želi uživati u svakom zalogaju, svaki oblik propisanih pravila smatram neprihvatljivim. Nakon godina eksperi­ mentiranja u pokušaju da shvatim od koje se hrane zaista osjećam dobro, zdravo i sretno, došla sam do stanja u kojem kuham i živim danas. A to više nije racionalan proces.

I svakim je danom sve jednostavniji i minimal­ niji. Sad su to već stečene navike, gotovo instinkti, koji uključuju sezonu, vremensku prognozu, dnevni ritam, druge ljude, žudnje, reciklažu, oču­ vanje energije i nepred­ vidive vanjske utjecaje. Ukratko, ako mene pitate, treba prihvatiti puninu, šarenilo i raznolikost života i prirode, sa svim njihovim nepravilnosti­ ma i manama, odati im priznanje i maksimalno uživati u tome.

Težiti čistoći znači samo zauvijek se osjećati nedo­ voljno čistim. Znamo da su životni i kemijski pro­ cesi katkad vrlo prljavi, i baš ih takve prihvaćamo. Smrdljivi sir, prirodno ukiseljena repa, ili funky kruh od kiselog tijesta… je li to čisto ili prljavo? – pitam vas, zabludjela braćo čistojedi?

Moja mi vjera (i motika) nalaže mala zadovoljstva kao jedini zdravorazum­ski pristup svakodnevici koji s razumom više nema nikakve veze.

Tijelo zna što hoće i što mu čini dobro. Usto, vrt svoje isporučuje samo njemu znanim ritmom, i na meni je da ga pratim. Dodajem samo koliko je nužno za maksimalni učinak i zadovoljstvo.

Za kraj, koja riječ u obranu čistojeda. Ako bismo cijelu tu pomodnu filozofiju trebali svesti na jednu ključnu rečenicu, ona bi glasila: izbjegavajte rafiniranu hranu i jedite uglavnom svježe namir­nice biljnog porijekla. A tome se zaista nema što prigovoriti.

Dapače, na sceni pre­ hrambenih preporuka vlada grozna kakofonija. Paleo je zdrav za tijelo, ali nezdrav za okoliš. Vegani su pothranjeni, ali imaju manji rizik obolijevanja od raka debelog crijeva. Slažu li se vodeći gastro­ gurui u ičemu? 

Slažu. Gore navedena rečenica jedina je znanstveno potvrđena teorija zdrave prehrane kojoj baš nitko nema što prigovoriti (a slučajno je i sasvim u skla­ du sa zdravim razumom). Jedite svježe povrće i voće, po mogućnosti pod vedrim nebom, u zelenilu i s ljudima koje volite. Dodajte tome ribe i mesa toliko da bude zabavno. Sve ostalo je samo buka.

Ako bismo cijelu tu filozofiju trebali svesti na jednu ključnu rečenicu, ona bi glasila: izbjegavajte rafiniranu hranu i jedite uglavnom svježe
namir­nice biljnog porijekla. A tome se zaista nema što prigovoriti.

Željka Klemenčić

PIŠE:

Osnivačica i glavna urednica magazina Mrvica. Prvenstveno piše. O hrani i ljudima koji je uzgajaju. O svom životu i učenju kroz hranu. Ali ne samo o tome. zeljka@mrvica.hr

Mila Batinica

SNIMA:

Mila je prvo bila Gladna Mila, a onda je evoluirala u bolju polovicu multifunkcionalnog dvojca iz produkcije Đumbir i med. mila@djumbirimed.hr

Vezani postovi

Start typing and press Enter to search