05.12.2014.
Željka Klemenčić
TEKST
Željka Klemenčić
FOTOGRAFIJA

N: 35

N: 35

Na svoj 35. rođendan u tisak sam pustila kuharicu. Zove se “Mrvica svaki dan”, i iznad naslova stoji moje ime. U vezi s tim osjećaji su podijeljeni.
S jedne strane, sve je to došlo tako prirodno, sjelo na svoje mjesto – radno dočekati rođendan, nazdraviti 35-oj u dedlajnu i kao poklon sebi stvoriti knjigu.

A opet.
Nije to samo moja knjiga, ni slučajno. Ona je plod više od dvije godine rada na Mrvici. Ona je rezultat kolektivnog truda, dijete procesa, uštimavanja i učenja.
Uspomena. Dnevnik zajednice.
Zbog svega toga ne mogu prvu Mrvičinu kuharicu smatrati svojom, premda sam ja autor “svakodnevnog koncepta” i skuhala sam sva jela koja sadrži (ako izuzmemo Zecovu fritaju, Vanjinu paštetu, Katine tripe i Ivaninu štrudlu od jabuka). Ta sam jela prisvojila, i sada su moja, premda ih zovem imenima izvornika.
Ne vjerujem u vlasništvo nad receptima. Mislim da su recepti bilješke procesa, u koje svatko doda ili oduzme nešto svoje.

Ipak, osjećam ogromnu odgovornost prema knjizi koja će zauvijek, crno-na-bijelom, otjeloviti neke recepte.
Recimo, recept za salenjake moje mame.
Odgovornost je za mene neodvojiva od ideje zajednice – inače, glavne teme idućeg, božićnog broja Mrvice.
Individualnost je usamljenička, egocentrična, samodostatna.
Živjeti i raditi kao dio zajednice neusporedivo je teže i plodonosnije.
Svaki član daje svoj doprinos, za stol donosi svoju energiju i svoj glas.

Ono što želim reći: premda ova kuharica na naslovnici ima moje ime, u zajednici koja ju je stvorila naši glasovi interferiraju i djeluju sinergijski.
Ako se radi kako treba, magazin, kuharica i svaki drugi proizvod kolektiva uvijek je više od pukog zbroja mišljenja i glasova koji ga čine.
Mrvicu rade individualci, snažne autorske osobnosti, fotografi koje lako prepoznajete i njihov rad pamtite.

Ali.
Mrvicu radimo s mišlju na nešto veće od sebe, i taj je osjećaj uvijek važniji od sitnih osobnih žudnji.
Jedna napomena.
Ova kuharica nije za one s kuharskim crnim pojasom. Nije za pretenciozne i jako ambiciozne. Nije za vegane ni makrobiotičare. Nije za ljude koji vole pravila.
Ona je za ljude poput nas.
Za ljude kojima je zajednička večera najsretniji trenutak u danu i koji zbog toga kuhaju svaki dan.
Čak i ako su umorni i imaju svega pola sata vremena.

Neki od ovih recepata upravo su bezobrazno jednostavni, ali ipak – ovo je pažljivo probrana selekcija.
To je osoban odabir najboljeg u prve dvije godine Mrvice, nadopunjen nekim mojim novim favoritima.
Jesti jednostavno, a jesti sjajno, baš svaki dan, i nije tako laka zadaća kao što se čini.
A opet – upravo tome težimo, i u tom procesu neizmjerno uživamo.

“Mrvica svaki dan” je knjiga-dnevnik jednog kolektiva, ali i sasvim voajereski pogled u moj tanjur, u onim najobičnijim – najvažnijim od svih dana.
Svaki dan nije glamurozan, ni raskošan ni reprezentativan.
Ali kvaliteta tog običnog “svakog dana” točno je ono od čega je sazdan naš život. Nadam se da će vas ova knjiga nadahnuti da svakodnevicu svoje zajednice učinite mrvicu sretnijom.

www.mrvica.hr/shop/darovi
VEZANE PRIČE

PUT SAMURAJA

PROČITAJ   ►

Dan prije početka

PROČITAJ   ►
Blog